BIENNIAL

1st SARAJEVO BIENNIAL OF ACTIVIST ART

Na ovoj ideji sam aktivno radio od 2010. Bio sam zakupio domenu biennial.ba pokušavajući animirati kolege i kulturne institucije da u Sarajevu ustanovimo prvi internacionalni bijenale angažovane umjetnosti, da od Sarajeva pokušamo napraviti svojevrsni centar angažovane umjetnosti. Evo šta je pisalo na toj stranici:

1. SARAJEVSKI BIJENALE ANGAŽOVANE UMJETNOSTI 2011

Karakteristika bijenala nije samo to da je bijenale specijaliziran za  angažovanu umjetnost. 

Sarajevski bijenale kao međunarodna/internacionalna izložba savremene angažovane umjetnosti će u potpunosti biti organizovan i vođen od strane angažovanih umjetnica i umjetnika. Sarajevski Bijenale je bijenale po ukusu i po mjeri umjetnika.

Kritičari, teoretičari i historičari umjetnosti učestvovaće svojim tekstovima i predavanjima kao gosti i na poziv. Umjetnici i gosti su pozvani u Sarajevo da o svom trošku učestvuju i prisustvuju ovom krajnje angažovanom internacionalnom umjetničkom događaju.

Angažovana umjetnost ne smije biti patronizirana od strane državnih institucija. Ona mora biti nezavisna od kulturnih i umjetničkih državnih i gradskih institucija, međutim podrška, razumijevanje i saradnja gradskih institucija, muzeja i galerija sa bijenalom su više nego dobrodošli jednako kao i pomoć nevladinih organizacija.

Sarajevski Bijenale će vrlo rado koristiti prostore muzeja i galerija kao i alternativne prostore u gradu, aktivirajući, animirajući, povezujući i integrišući tako čitav grad tokom trajanja Bijenala. 

Sarajevski Bijenale je i sam politički, društveno, humanitarno, umjetnički angažovan. 

Sarajevski Bijenale je otvoreni poligon aktivne borbe protiv eksploatacije, protiv brutalnog kapitalizma, protiv neokolonijalizma, fašizma, rasizma, seksizma, predrasuda, diskriminacije i segregacije.

Sarajevski bijenale treba biti glasan, provokativan, pozitivan, rječit, angažovan, relevantan i inspirativan, upravo onakvim kakvog ga Sarajevo zaslužuje svojom tradicijom pluralističkog društva, kao i svojim kozmopolitskim duhom koji je rezultirao otporom, protestom i aktivizmom karakterističnim za Sarajevo.

VALTER-EGO I NAGRADA PUBLIKE

Svaki umjetnik i umjetnica, svaki građanin Sarajeva posjeduje svojevrstan “Valter-Ego” koji je aktivistički i angažovan.

“Valter-Ego” je “drugo ja”, građansko "ja”, aktivističko, angažovano "ja" građana Sarajeva koji svoj grad vide kao značajan kozmopolitski kulturni i umjetnički centar čija tradicija i baština obavezuju da se angažovana umjetnost u Sarajevu organizuje u jaku i relevantnu internacionalnu v/alternativnu scenu uz pomoć bijenala angažovane umjetnosti.

Bijenale će stoga imati ustanovljenu nagradu publike:  “Valterovu zvijezdu” koja je i logo bijenala.

Motiv vatre je, kao što se da primijetiti, sa baklje Kipa slobode, ali se istovremeno referiše na "Vječnu vatru" u centru grada na kojoj piše: NIKAD ROBOM. Kao što se vidi: svašta sam ja tu preliminarno bio namaštao da zagolicam maštu i zakotrljam stvari u željenom pravcu. 

---------------------------

Evo kako sam pokušavao argumentovati i objašsniti potrebu za ovako specijalizovanom internacionalnom izložbom kolegama i javnosti:

LOKALNA SCENA

Savremena umjetnost je davno postala sinonimom za angažovanu umjetnost na našim prostorima. Umjetnost Marine Abramović, Raše Todosijevića, grupe Irwin, i mnogih drugih, bila je velikim dijelom upravo - angažovana umjetnost.

Spain 1937
Vojo Dimitrijević, 1938

Angažovana umjetnost, bilo da se radi o umjetnosti protesta, otpora ili aktivizma, obilježila je Sarajevsku umjetničku scenu u ratnom i posljeratnom periodu i upravo je karakteristična za Sarajevo, za grad koji je i sam simbol otpora - otpora koji je obilježio dvadeseti vijek.

Sarajevo je izvrstan kontekst za angažovanu umjetnost dok je sarajevska angažovana umjetnost svojevrstan brend Sarajeva.

"Svjedoci Postojanja" je bila angažovana izložba koja je uspjela izaći iz opkoljenog grada i govoriti o stanju duha građana pod opsadom. Ratni opus grupe "Trio" također je primjer angažovane umjetnosti. Neizmjerna je zasluga i značajna je uloga SCCA u formiranju i organizovanju sarajevske posljeratne umjetničke scene kada se radi o angažovanoj umjetnosti. Zahvaljujući ovom centru savremene umjetnosti stasala je čitava generacija angažovanih umjetnika. Isto tako je važna i kolekcija Ars Aevi Muzeja savremene umjetnosti koja je rezultat političkog i humanitarnog angažmana međunarodnih umjetnika koji su svoje umjetničke radove poklonili Sarajevu pod opsadom.

Sarajevski Bijenale angažovane umjetnosti je posvećen savremenoj angažovanoj umjetnosti. On je posvećen aktuelnim temama. Bijenale nema za cilj izgradnje mauzoleja umjetnosti, nema za cilj fetišiziranje i idoliziranje umjetnosti. Bijenale vidi umjetnost kao medij kojim umjetnica ili umjetnik utiču na društvenu i političku stvarnost, te je stoga fokusiran na začeće žive, svježe, sirove, zdrave i relevantne sarajevske internacionalne umjetničke scene koju će karakterisati hrabra, odlučna i revolucionarna angažovana umjetnosti dvadeset i prvog vijeka.

---------------------------

Okupacija UGBiH te jeseni 2011 mi se učinila odličnom prilikom da pokušam ustanoviti temelje sarajevskom bijenalu po svaku cijenu i na bilo koji način organizujući neki događaj koji bi se mogao nazvati "Prvi bijenale angažovane umjetnosti". 

Moja zamisao je bila da na ovoj izložbi prikažemo sva djela koja su nastala u toku protesta i okupacije UGBiH. Ta kolekcija bi bila jezgro oko kojeg bi na poziv okupili umjetnike iz čitavog svijeta da učestvuju na Prvom Bijenalu angažovane umjetnosti u okupiranoj državnoj galeriji. 

Međutim snovi, vizije i prioriteti su uvijek različiti. Jednog dana sam otkrio da se na gornjem spratu postavlja izložba izložba za koju nisam znao, o kojoj niko nije pričao. 

Otvaranje te izložbe značio je i otvaranje Umjetničke galerije za javnost, kraj okupacije i kraj protesta. 

Prvo što sam pomislio jeste da je uprava galerije svim umjetnicima koji su pružili podršku UGBiH u teškim trenucima ove institucije svo to vrijeme radila iza leđa i dogovarala izložbu za četvrtak, 24. 11. 2011. pod nazivom Berliner Zimmer, koju je organizovao Goethe – Institut Sarajevo.Javno sam ih optužio za to i napustio prostor galerije iselivši iz nje svoj improvizovani studio. Međutim oni su na moju optužbu na konferenciji za štampu povodom ove izložbe jasno dali do znanja da je: 

Ova izložba dogovorena je sa Goethe-Institutom početkom ljeta, kada je još izgledalo da će se naći rješenje za daljni normalan rad Umjetničke galerije BiH i da uposlenici neći biti primorani da iz protesta zatvore Galeriju za posjetioce.

Tada sam ih optužio za obmanjivanje javnosti jer su na konferenciji za štampu povodom zatvaranja UGBiH za javnost tri mjeseca ranije izjavili da je neizvjesno kada će galerija ponovo biti otvorena, tj. da će galerija biti zatvorena do daljnjeg, a ne do 24. 11. 2011. za kada su u to vrijeme, kako sada tvrde, imali  dogovorenu izložbu u saradnji sa Goethe Institutom. 

Optužio sam ih za obmanjivanje umjetnika koji su dali podršku galeriji i kojima su, po mom mišljenju, dugovali jednu ozbiljnu izložbu koja bi mogla inicirati Prvi bijenale angažovane umjetnosti. Insistirao sam da se ta izložba održi u prizemlju, u prostoru koji sam bio okupirao i to uporedo sa izložbom na spratu. Insistirao sam da se dio novca koji je galerija dobila od Goethe Instituta za iznajmljivanje gornjeg sprata - uloži u produkciju skromne izložbe Prvog bijenala. 

---------------------------

Nakon 83 dana okupacije napustio sam prostor, ali sam izjavio da ću 10. decembra ponovo provaliti u njega i u njemu inaugurirati Bijenale, ovaj put bez saglasnosti uprave galerije i na svoju ruku. U tu svrhu sam posljednjeg dana okupacije snimio posljednji kadar sa vrha ljestvi i editovao ga tako da sam na snimak postavio čitavu izložbu. 

Ovaj snimak sam objavio 10. decembra i proglasio virtualni Bijenale otvorenim. Uz njega sam objavio imena umjetnika čije sam radove koristio. Neke radove i neke umjetnike sam predstavio bez pitanja i saglasnosti što je ovaj čin učinio ilegalnim u svakom smislu i napadom na svaki i svačiji autoritet. Evo kako je to otprilike izgledalo: 

CLOSED TO PUBLIC

OPEN ARTIST LIST:

Sandra Dukić

Mladen Miljanović

Pascal Colrat

Dror Feiler

Josue Pellot

Nela Hasanbegović

Daniel Premec

Igor Borozan

Emir Kapetanović

Goran Ristić

Anur Hadžiomerspahić

Grupa "SLUČAJNI PROLAZNICI"

"COLOR CREW"

Maja Bajević

Šejla Kamerić

Gordana Anđelić Galić

Grupa "TRIO"

Nebojša Šerić Šoba

Kurt & Plasto

Edo Vejselović

Damir Nikšić

...

December 10, 2011

Pozadina ove stranice bila je ispunjena motivom vojnika u stroju koji je Mladen Miljanović koristio u njegovim okupacijama galerija. Za korištenje ovog motiva dobio sam saglasnost umjetnika. 

---------------------------

Bijenale je, naravno, prošlo potpuno nezapaženo i u gubitničkom tonu. :) Bilo kako bilo, ja i dalje vjerujem da je Bijenale i dalje moguće i potrebno organizovati. Jedan od simbola ovog Bijenala bio je i ovaj:

Možda je stogodišnjica sarajevskog atentata prilika da se ponovo razmisli o ovoj ideji. Možda bi je nove, mlade generacije umjetnika, slobodoumnih i nezavisnih intelektualaca mogle prepoznati, preuzeti i sprovesti je u djelo, mimo propisa i grantova. :)